Broj podignutih optužnica i dalje simbol stagnacije u procesuiranju ratnih zločina u našoj zemlji.
Tokom 2025. godine Sud Bosne i Hercegovine donio je ukupno 13 presuda u predmetima ratnih zločina, dok je Državno tužilaštvo podiglo samo dvije optužnice. Još jednom je produžen rok za rješavanje svih predmeta, a žrtve neprocesuiranih zločina gube nadu da će počinioci ikada odgovarati. Ovu analizu objavio je portal Detektor.ba.
Prema podacima Detektora, optužnice su podignute protiv Derviša Mehinovića za zločine na području Banovića, te Miće Olovića za zločine počinjene u Miljevini. Sud BiH je obje optužnice i potvrdio. Ranijih godina tužioci su u posljednjim danima godine podizali značajan broj optužnica, ali 2025. godina mogla bi biti najlošija u smislu rada Tužilaštva na predmetima ratnih zločina.
Ahmet Grahić, predsjednik Udruženja porodica zarobljenih i nestalih lica opštine Zvornik, ističe da su porodice decenijama čekale na sudske procese i nadaju se da će počinioci odgovarati. „Mi ne možemo se pomiriti da ne bude niko procesuiran“, kaže Grahić, dodajući da su mnoge majke i porodice umrle ne dočekavši pravdu.
Tokom 2025. godine Sud BiH potvrdio je ukupno 11 optužnica koje su podignute krajem 2024. godine. Pravnosnažnim presudama osuđeno je 25 osoba na ukupno 145 i po godina zatvora, dok je pet osoba oslobođeno. Najveće kazne, po 18 godina zatvora, izrečene su Bošku Unčaninu, Marinku Miljeviću i Draganu Despotu za učešće u ubistvima najmanje 74 civila u Velagićima kod Ključa 1. juna 1992.
Najniže kazne, po godinu i po zatvora, dobili su Samir i Husein Isaković za zločine u Bužimu. Ostale pravnosnažne presude izrečene su za zločine u Zvorniku, Bužimu, Doboju i Tesliću.
Sud BiH je tokom 2025. izrekao i četiri nepravosnažne presude: pet osoba osuđeno je na ukupno 15 i po godina zatvora, dok je pet oslobođeno. Među njima, Slaviša Đerić nepravosnažno je osuđen na tri godine, Nenad Ujić na četiri godine zbog nečovječnog postupanja prema civilima u Rogatici, Ramiz Duraković na tri i po godine za zločine u Čajniču, Himzo Selimović na tri, a Ramiz Mićivoda na dvije godine zatvora za zločine u Goraždu.
Broj presuda, a posebno optužnica, znatno je niži nego u prethodnim godinama. Vršiteljica dužnosti predsjednika Suda BiH, sutkinja Minka Kreho, navodi da je dinamika rješavanja predmeta ratnih zločina ograničena objektivnim okolnostima, uključujući starosnu strukturu i zdravstveno stanje optuženih i svjedoka, kao i kapacitete sudnica.
Advokatica Sabina Mehić i advokat Savan Zec ističu da dugotrajnost suđenja, nedostupnost svjedoka i cjepkanje optužnica otežavaju procesuiranje ratnih zločina. Zec posebno napominje da svjedoci gube volju da učestvuju u postupcima nakon što su više puta pozivani zbog istih događaja.
Misija OSCE-a u BiH navodi da ključna pitanja u prethodnim izvještajima ostaju neriješena: nedosljedna prioritizacija od strane Tužilaštva, prijenos predmeta na sudove entiteta ili Brčko distrikta s ograničenim resursima i nedostupnost optuženih u državama koje ne dozvoljavaju izručivanje.
Produžen je i rok Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina do 2028. godine, što je drugi put da se strategija produžava. Iako je strategija kreirana 2018., njeno provođenje i dalje nailazi na značajne izazove, a broj sastanaka nadzornog tijela u 2025. bio je svega dva, iako je predviđeno da se sastanci održavaju jednom mjesečno.
Detektor.ba podsjeća da su preživjeli, porodice i udruženja žrtava oni koji najviše osjećaju posljedice spore pravde, dok članovi porodica žrtava sve češće umiru ne dočekavši pravdu. Zlatko Tuzlak iz Udruge nestalih i poginulih branitelja HVO-a Posavskog kantona napominje da niske kazne i odlaganja procesa dodatno obeshrabruju.
„Jednostavno ispada da vrijeme čini svoje i oni koji su činili zločine, nebitno s koje strane, dosta umiru. Ja sam više razočaran politikom da to nikog ne zanima“, kaže Tuzlak.
