"Bilo kojom profesijom da se baviš, moraš učiniti sve da predanim radom i učenjem iznjedriš najbolju verziju sebe. Jedino je to garant da ćeš profesionalno uspjeti", savjetovao je mladog Bošnjaka poznati svjetski novinar, čiji su roditelji preživjeli Holokaust.
Piše: Almasa Hadžić
Almira Delibegović-Broome QC, 21 juna ove godine preuzet će funkciju predsjedavajućeg pravosudnog sistema Škotske (Justice) na kojoj će naslijediti Selagh McCall QC.
Delibegović-Broome, živi i radi u Škotskoj, a porijeklom je iz Bosne i Hercegovine.
O njenoj biografiji javnost zna toliko da joj je rat prekinuo fakultetsko obrazovanje u BiH, da je na Univerzitetu u Edinburgu okončala osnovni studij prava, a magistarski na Univerzitetu Harvard u Americi.
Sve ostalo samo se kaže.
Almiru Delibegović-Broome na funkciju koju preuzima, kandidirali su njeno obrazovanje, znanje, odgovornost i dosadašnji profesionalan odnos spram posla kojim se bavi, a ne partijska pripadnost, rodbinske i prijateljske veze, ili, nedaj Bože, nešto drugo.
Njen profesionalni uspjeh je njena lična zasluga, prepoznata od strane onih koji, u državi u kojoj živi, vrijednuju potrebne kvalitete za obavljanje neke funkcije.
No, ostavimo Almiru njenim profesionalnim postignućima i obavezama koje je čekaju i potražimo odgovor na pitanje šta to generacije prognanih Bosanaca i Hercegovaca danas u svijetu, čini jednako uspješnim političarima, univerzitetskim profesorima, naučnicima, umjetnicima...
Nema skoro evropske države da u njenom parlamentu ili vladi ne sjedi osoba porijeklom iz Bosne i Hercegovine koji su na značajne funkcije birani isključivo na osnovu kvaliteta rada, vizije, znanja...
Potrefilo se da je među takvima najviše Bošnjaka.
I to uglavnom onih koji su u te zemlje stigli kao maloljetni prognanici, ili su, pak, u njima rođeni od roditelja koji su pobjegli od rata.
Njihovi profesionalni uspjesi, bilo u politici ili nauci, sve više se podvode pod prirodnu evoluciju naroda koji su u nekom periodu preživjeli torturu, a čiji pripadnici, u mnogim državama svijeta, obrazovanjem, znanjem i posvećenosti redovno ostvaruju zavidne profesionalne uspjehe.
Bez prava na prebrojavanje krvnih zrnaca članova parlamenata i vlada većine evropskih zemalja, nije nikakva tajna da je među njima znatan broj, upravo, pripadnika naroda koji su u svojim državama tlačeni i ubijani tokom proteklog stoljeća, među kojima su i oni iz Bosne i Hercegovine.
"Bilo kojom profesijom da se baviš, moraš učiniti sve da predanim radom i učenjem iznjedriš najbolju verziju sebe. Jedino je to garant da ćeš profesionalno uspjeti", savjetovao je mladog Bošnjaka, budućeg doktoranta jednog od američkih univerziteta, poznati svjetski novinar, čiji su roditelji preživjeli Holokaust.
Njegov savjet bila je, ustvari, praktična uputa za postizanje kasnijeg uspjeha ovog mladića, koji je kao dijete, također, preživio progon i bio suočen sa životom bez izgledne budućnosti.
Almira Delibegović-Broome, s razlogom, danas je medijska vijest u Bosni i Hercegovini.
Prije pet dana bila je to dr. Samra Turajlić, pa Adis Ahmetović, pa Aida Hadžialić, Alma Zadić, Hannah Sumeja Atić, Jasmina Hostert, pa…
O ličnosti i ugledu baronese Arminke Helić da i ne govorimo.
Kao i o mnogobrojnim univerzitetskim profesorima, naučnicima, umjetnicama, književnicima privrednicima, širom svijeta, a koji vuku korijene iz Bosne i Hercegovine.
Njihov uspjeh, u državama u kojima žive je njihova svjesnost o potrebi postizanja najbolje verzije sebe, a ona je u znanju, obrazovanju i posvećenosti koju sa sobom nose, a koja je garant uspjeha svakog čovjeka.
Bosanci i Hercegovci u svijetu, danas, to svakodnevno dokazuju.
