Vrela fotelja Christiana Schmidta

Tajming i način na koji je imenovan novi visoki predstavnik poruka je i da je Bosna i Hercegovina dobila priliku da se vrati pod lupu Zapada.

Piše: Sead Numanović



Niti jedan visoki predstavnik, a do sada ih je bilo sedam, nije imao vreliju stolicu od novoizabranog Christiana Schmidta. 

Rusko osporavanje njegovog imenovanja, uz kakafoniju vlasti u entitetu RS, u startu je otežalo njegovu poziciju. 

Destrukcije Rusije u Bosni i Hercegovini, čini se, ulaze u fazu kulminacije. 

Ruska Federacija osporila je već način njegovog imenovanja. 

Iako Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija NE POTVRĐUJE visokog predstavnika, zvanična Moskva, uz dreku međusobno posvađanog konglomeraza političkih "saveznika" Milorada Dodika, stvara dojam da će se - ako Schmidt - stupi na dužnost 1. augusta, Bosna i Hercegovina kao država raspasti. 

Prijeti se ukidanjem EUFOR-a i blokiranjem produženja mandata Štaba NATO - pakta u Sarajevu. 

I odista, Vijeće sigurnosti ima mandat da potvrdi ili poništi mandat EUFOR-u, ali i NATO-u u BiH. Hoće li se to i desiti - vidjet ćemo. Ali, ako se desi, Zapad će morati odgovoriti. Potenijalno, taj najlošiji scenarij je sjeme dobra!

Da se odmah zna - sva galama iz Banje Luke dolazi s samo jednim ciljem - da Schmidt ni slučajno Bonske ovlasti ne iskoristi protiv Dodika. 

Sve ostalo je - predstava za javnost. 

Iza galame i svjesnog širenja panike, koja pada na više nego plodno bh. tlo,  krije se puki lični interes. 

I, nemojmo zabraviti, Joe Biden i Vladimir Putin 16. juna imaju cjelodnevni samit u Ženevi. 

Prema do sada dostupnim informacijama, cilj je da se - gdje god je to moguće - riješi neki od problema i smanje tenzije u svijetu. No, niko ne očekuje spektakl. 

Biden i Putin su stari znanci. I ne vole se baš. 

Biden je ruskom predsjedniku u lice rekao da misli da je bezdušan! 

U takvoj atmosferi, u cjelodnevnom "druženju" zapadni Balkan i Bosna i Hercegovina, bit će na dnevnom redu, kao jedna od usputnih tema. 

Hoće li se Biden i Putin dogovoriti i hoće li se dogovoreno ispoštovati, ostaje da se vidi. 

No, hajmo razmotriti najgori scenario: 

Schmidt sjedne u fotelju visokog predstavnika 1. augusta uz objavu zvanične Banje Luke da ga ne priznaju. 

Umjesto s Dodikom, on će se sastati s Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Srbije. Tu će dobiti barem deklarativnu podršku. Pod izgovorom neutralnosti, koju je objavio Vučić prije dan - dva tokom sastanka s Dodikom, Srbija će izreći staru deklarativnu podršku integritetu BiH i radu međunarodne zajednice u BiH. 

Šta su Vučić i Dodik dogovorili iza zatvorenih vrata, to samo oni znaju, a mi ćemo vidjeti po djelima. 

Tek, Schmidt će time dobiti posrednu legitimaciju i za rad na teritoriji manjeg bh. entiteta, uz podršku srpske opozicije. 

Bonske ovlasti ne kani koristiti i tu ne trebamo imati iluzija. 

Njegovi šefovi u Vijeću za provedbu mira nisu skloni upotrebi tog mehanizma. Deklarativno, čuvaju ga za zlu ne trebalo. A to se može desiti samo ako i kada Dodik proglasi nezavisnost. Neće se koristiti, dakle, ako Dodik objavi da će referendum o tome biti održan, pa čak i ako ga provede. 

Schmidtu je to prilično jasno rečeno. 

Prema sadašnjem stanju, Bosna i Hercegovina sve više postaje poligon političkih odmjeravanja snaga Rusije i Zapada. 

U dosadašnjoj utakmici, Zapad je gubitnik! 

No, iskorak s imenovanjem Schmidta za visokog predstavnika, usprkos protivljenju Rusiji, kao da indicira da se nešto mijenja. 

Indikacija promjena u teoriji može biti i istup predsjednika Francuske Emmanuela Macrona, koji je izjavio da je politika sankcija Evropske unije prema Rusiji potrošena. On je zatražio novu strategiju prema Kremlju. 

Šta to znači? 

Morat ćemo sačekati da vidimo ponašanje vodećih država Unije - Njemačke u prvom redu - kako bi smo mogli vidjeti praktičan odgovor. 

Schmidt je izbor Angele Merkel. 

Bio je i još jedan Christian njen izbor - Schwarz-Schilling! 

Njemačka je do sada nastojala imati pragmatičan odnos s Putinovim režimom. 

Zbog Sjevernog toka, Berlin ima sve zategnutije odnose s Vašingtonom. "Ples na ivici noža" između Bidenove i administracije Merkel i dalje traje, ali će uskoro morati doživjeti finale. Ili će taj projekat biti obustavljen ili će ga Merkel otvoriti i doživjeti američke sankcije po sili zakona. 

Sam Schmidt je tipični Nijemac. Vladavina zakona mu je svetinja, prioritet svih prioriteta. 

S OHR-om koji je na aparatima za održavanje života i Evropskom unijom koja nije sklona nikakvim protekcionističkim intervencijama, teško da on tu može praviti bilo kakva čuda. 

A javnost u Sarajevu ni u kom slučaju ne bi trebala smatrati da je Schmid - čarobnjak Merlin koji će preko noći rješavati naše probleme. Neće!

Niti treba! 

Umjesto rješenja preko noći, čarobnim štapićem, Schmidt će raditi postojano, studiozno, uporno, korak po korak, uz podršku Zapada. 

Način, a posebno tajming, njegovog imenovanja, imaju svoje poruke. 

Jedna je i da je Bosna i Hercegovina dobila priliku da se vrati pod lupu Zapada. 

Ako je suditi po reakcijama poltičkih predstavnika u glavnom gradu BiH, to im je i rečeno. 

Dok u Banjoj Luci vlast arlauče, u Sarajevu se daju malo odmjerenije izjave. Bez strasti, ali i bez dubine.

Čeka se rasplet...

 

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.