Uz rastuće tenzije širom regiona i šire, diplomate strahuju da bi mogao izbiti širi sukob. Vrijeme je za humanitarni prekid vatre. To bi olakšalo patnju Palestinaca i smirilo regionalne tenzije.
Svaki dan u protekle tri sedmice izvještaji koji stižu iz opkoljene Gaze postajali su sve mračniji. Tijela nagomilana u kamionetima. Djeca se izvlače iz ruševina. Stambene četvrti sravnjene. Hiljade ubijenih. Oko milion ljudi protjerano iz svojih domova.
Tu su i ogromna nestašica hrane, vode i goriva potrebnih za napajanje postrojenja za desalinizaciju i generatora. Osnovne usluge, loše čak i prije nego što je Izrael pokrenuo ofanzivu odmazde na Gazu nakon Hamasovog napada 7. oktobra, propale su.
Bit će samo gore, piše Financial Times u komentaru svog uredništva.
Izraelski tenkovi su tutnjali u pojas pod okriljem žestokog zračnog bombardiranja u petak navečer, dok je premijer Benjamin Netanyahu objavio da je počela nova, ekspanzivna faza rata.
Izrael, zemlja rođena u sukobu i sa dubokim osjećajem ranjivosti, ima svako pravo da brani svoje građane i odgovori na napad islamističke militantne grupe.
Više od 1.400 ljudi je ubijeno, što ga čini najsmrtonosnijim napadom na izraelsko tlo od osnivanja države.
Hamas je počinio zločine.
Među poginulima su žene, djeca i starci.
Više od 230 ljudi, uključujući civile, uzeto je kao taoce.
Ali izraelsko kolektivno kažnjavanje 2,3 miliona ljudi zarobljenih u Gazi - gotovo polovina su djeca - mora prestati.
Više od 8.000 ljudi - uključujući više od 3.000 djece - već je ubijeno u izraelskom tronedjeljnom bombardiranju pojasa, prema palestinskim zdravstvenim zvaničnicima.
Ovo je daleko iznad ukupnog broja poginulih u prethodnim ratovima koje je Izrael vodio s Hamasom otkako je islamistička grupa preuzela kontrolu nad Gazom 2007.
Američki predsjednik Joe Biden rekao je prošle sedmice da "nema povjerenja u broj koji Palestinci koriste" za mrtvih.
Ali u prošlim sukobima između Izraela i Hamasa, kada se prašina slegla i kada su agencije UN-a napravile svoje proračune, nisu se pojavila velika odstupanja s onima koje su objavili zdravstveni zvaničnici Gaze.
Umjesto da se raspravlja o brojkama, Bidenov fokus bi trebao biti na pritisku na Izrael da zaštiti civile i poštuje pravila rata.
Razmjere devastacije u Pojasu Gaze su svima jasne.
Zvaničnici UN-a su izrazili zabrinutost zbog "jasnih kršenja međunarodnog humanitarnog prava" koja se dešavaju u Gazi. Izrael je opkolio Gazu i dao instrukcije polovini stanovništva da se ode na jug iz sjevera enklave. Optužuje Hamas da koristi civile kao živi štit. Sada je Izrael naredio evakuaciju škola i bolnica na sjeveru gdje su desetine hiljada potražile utočište.
Izraelske odbrambene snage procjenjuju da još uvijek ima 300.000-400.000 ljudi na sjeveru - fokusu kopnene ofanzive.
Sve vrijeme, Izrael je dozvolio samo malu dozu pomoći u Gazu — oko 131 kamion u poređenju sa 500 koliko ih je dnevno ulazilo prije 7. oktobra.
U pozadini, nasilje eskalira na okupiranoj Zapadnoj Obali, gde je ubijeno više od 100 Palestinaca , neke od strane snaga sigurnosti, a druge od strane jevrejskih doseljenika.
Uz rastuće tenzije širom regiona i šire, diplomate strahuju da bi mogao izbiti širi sukob.
Vrijeme je za humanitarni prekid vatre.
To bi olakšalo patnju Palestinaca i smirilo regionalne tenzije.
Hamas mora osloboditi sve taoce. Izraelski saveznici moraju pritisnuti Netanyahuovu vladu da dozvoli više pomoći u Gazi i da ukine opsadu. Oni također moraju usmjeriti Izrael ka uvjerljivijem planu za negiranje prijetnje koju predstavlja Hamas – plan koji Izrael i region ne tjera u ponor.
Hamas je 7. oktobra zadao katastrofalan udarac Izraelu. Izrael sada mora izbjeći da upadne u zamku omogućavanja militanata – koji svaku palestinsku žrtvu smatraju mučenicima za svoju stvar – da to iskoriste.
Što je veća patnja palestinskih civila, veća je vjerovatnoća da će Izrael izgubiti podršku na zapadu, dok će dodatno razbjesniti arapski i muslimanski svijet, stoji u komentaru uredništva Financial Timesa.
