Izabrana vlada “crnogorskog Obame”

Ova je vlada po mnogo čemu jedinstvena u dosadašnjoj historiji Crne Gore. Ograničena je na godinu dana, a u njoj sjede predstavnici svih kolektiviteta - od Crnogoraca, preko Srba, do Bošnjaka, Hrvata i Albanaca.

Po prvi put u Crnoj Gori na čelu Vlade je nacionalni Albanac iz najjužnije crnogorske općine- Ulcinj.

Sarajevski student Dritan Abazović predsjednik je 43. vlade koju je danas podržalo 45 poslanika u Parlamentu Crne Gore.

Manjinsku podršku toj vladi daje DPS Mila Đukanovića, a u njoj učestvuju dominantno kadrovi prosrpskog SNP-a, Abazovićeve URE, SDP-a, stranaka nacionalnih manjina i određeni broj nestranačkih ličnosti.

Procjena je da je napravljeno mnogo kompromisa jer je broj ministara i resora znatno veći nego što je to slučaj sa prethodnom Vladom Zdravka Krivokapića.

Dva ministra bez portfelja, četiri potpredsjednika Vlade, vraćanje resora evropskih poslova, razdvajanje resora prosvjete, kulture, sporta i nauke, kao i povrtatak resora rada i socijalnog staranja su razlike u odnosu na 42. Vladu kojoj je početkom februara ove godine izglasano nepovjerenje.

Jedina građanska partija, suverenističke i procrnogorske orijentacije koja neće učestvovati u vlasti jesu Socijaldemokrate koji su danas žestoko kritizirali način i model mandatara zamjerajući mu da je napravio previše ustupaka Socijalističkoj narodnoj partiji koja je u vladi zauzela krupan kolač od šest resora: finansija, pravde, poljoprivrede, zdravlja, prosvjete, te sporta i mladih. Naveli su da je neprihvatljivo da prosrpski SNP koji u Skupstinu ušao na zajedičkoj listi desničarskog DF-a, zatim nije podržao Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, koji nije glasao za članstvo Crne Gore u NATO savez, te se otvoreno zalaže za snažniji uticaj Srpske pravoslavne crkve, zauzme ogroman broj pozicija ministara, državnih sekretara, pomoćnika, ambasadora… Uz to, kadar SNP Danijela Đurović danas je zauzela poziciju predsjednice Skupštine Crne Gore.

Abazović je u svom ekspozeu naveo ključne prioritete rada Vlade i najavio da će po prvi put njene sjednice biti otvorene za javnost, što do sada nije bio slučaj.

Najavio je nastavak borbe protiv korupcije, snažniji zamajac prema članstvu u EU, ali i izbor čelnih ljudi u pravosuđu za koje će, prema Ustavu biti neophodna kvalificirana većina od 2/3 ukupnog broja poslanika, ili 3/5 u drugom glasanju. Za sada političke volje 54 poslanika, odnosno 49 nema te ostaje da se vidi kako će taj plan biti realiziran.

U svakom slučaju, DPS koji je sa najvećim brojem poslanika izabrao ovu, 43. po redu, rad vlade će isključivo pratiti iz skupštinskih klupa bez učešća na pozicijama izvršne vlasi, u svakom momentu kada procijene da je to politički interes će povući podršku i Crna Gora će ići na vanredne parlamentarne izbore.

Tek nakon toga se jasnije mogu nazirati stvari u kom pravcu ide Crna Gora jer se pretpostavlja da će ova vlada samo biti most do održavanja vanrednih izbora. Do tada, Crnu Goru na jesen očekuju lokalni izbori u 14 općina uključujući i glavni grad Podgoricu i već nakon toga se mogu pretpostaviti naredni politički scenariji.

Ipak, ova je vlada po mnogo čemu jedinstvena u dosadašnjoj historiji Crne Gore.

Ograničena je na godinu dana, a u njoj sjede predstavnici svih kolektiviteta - od Crnogoraca, preko Srba, do Bošnjaka, Hrvata i Albanaca.