Indija i Pakistan su do sada vodile tri rata zbog kontrole nad Kašmirom.
Faris Marukić
Korijeni sukoba nad kontrolom područja Džamu i Kašmir leže u
zajedničkoj kolonijalnoj prošlosti zemalja nastalih na Indijskom potkontinentu.
Od 17. do 20. vijeka Britanija je vladala većinom indijskim potkontinentom,
prvo indirektno preko Istočnoindijske kompanije, a zatim od 1858. godine
suveren je neposredno Britanska kruna. Vremenom je britanska vlast nad svojom
najmnogoljudnijom kolonijom oslabila, a rastući nacionalistički pokret postao
je prijetnja kolonijalnoj upravi.
Iako se plašila građanskog rata između indijske hinduističke
većine i muslimanske manjine, Britanija se opirala sve većim pritiscima da
dodijeli nezavisnost svojoj koloniji. Nakon Drugog svjetskog rata parlament je
odlučio da britanska vladavina u Indiji treba završiti do 1948. godine.
Britanija je u prošlosti formirala odvojena biračka tijela
za muslimanske i rezervirala je neka politička mjesta isključivo za njihove
predstavnike. To ne samo da je gurnulo muslimane u položaj manjine, nego je
potakao rastući muslimanski separatistički pokret. Mohammad Ali Jinnah,
političar koji je bio na čelu Indijske muslimanske lige, počeo je tražiti
posebnu državu za indijsko muslimansko stanovništvo.
Kako su širom Britanske Indije izbili vjerski neredi,
ostavivši desetine hiljada mrtvih, britanski i indijski čelnici počeli su
ozbiljno razmatrati podjelu potkontinenta na temelju religije. Tako je 14.
augusta 1947. godine formiran Pakistan, država s muslimanskom većinom. Sljedeće jutro proglašena je nezavisnosti
Indije dominantno hinduistička država.
U to vrijeme, kneževinom Džamu i Kašmir, koja je imala većinsko
muslimansko stanovništvo, upravljao je hindus maharadža Hari Sing. Za razliku
od većine kneževina koje su se već odlučile da li žele biti dio Indije ili
Pakistana, Sing je želio nezavisnost Kašmira. Kako bi spriječio pritisak da se
pridruži bilo kojoj novoj naciji, maharadža je potpisao sporazum s Pakistanom,
koji je omogućio građanima Kašmira slobodu kretanja i trgovanja u Pakistanu.
Indija nije željela potpisati sličan sporazum.
Tokom 1947. godine Kašmir je bio pod sve većim pritiskom da
se priključi Pakistanu. Sing je zatražio pomoć Indije u suzbijanju
prekograničnih upada i djelovanja domaćih aktivista. Indija je odgovorila da će
Kašmir, kako bi dobio vojnu pomoć, morati da se pridruži Indiji.
Singh se složio i potpisao dokument o pristupanju u oktobru
1947. godine. Kasnije je Kašmir dobio poseban status u indijskom ustavu, koji
je garantirao da će Kašmir imati nezavisnost nad svim poljima odlučivanja, osim
komunikacija, vanjskih poslova i odbrana.
Indija i Pakistan su do sada vodile tri rata zbog kontrole
nad Kašmirom. Prvi koji je započeo 1947. završen je podjelom Džamu i
Kašmira, prema ugovoru o primirju iz
1949. godine. Ratovi 1965. i 1999. godine okončani su bez značajnih promjena.
Pakistanski Kašmir čine Azad Kašmir i Gilgit-Baltistan,
oblasti koje žele postati i formalno pokrajine Pakistana kako bi stekle veću
političku autonomiju u svojim unutarnjim poslovima. Indijski Kašmir uključuje,
Džamu, Ladakh i Kašmirsku dolinu. Dok prve dvije regije žele ostati dio Indije,
Kašmirska dolina s muslimanskom većinom želi nezavisnost.
Iako je pitanje Kašmira uglavnom prezentirano kao sukob
Pakistana i Indije, nerijetko se, posve neopravdano, izostavlja važna uloga
Kine. Naime, 1962. godine došlo je do Sino-Indijskog rata u kome je značajne
dijelove Kašmira preuzela Kina. Kineske vlasti, pod tvrdnjom da ti dijelovi
pripadaju pokrajini Xinjiang, kontrolir aznačajne dijelove ove regije. Određene
dijelove Kašmira Pakistan je 1963. godine dobrovoljno prepustio Kini, kao svom
važnom strateškom partneru. Kada to posmatramo u postotcima Indija kontrolira
48% teritorije Kašmira, Pakistan 35%, a Kina 17%.
Kašmirska dolina postala je militarizirana zona, koju su
efektivno okupirale indijske snage sigurnosti. Prema UN-u, indijski vojnici su
tamo počinili brojna kršenja ljudskih prava, uključujući otvaranje vatre na
sudionike protesta i nepoštivanja zakonskih procedura prema uhapšenim osobama.
UN također kritizira ulogu Pakistana u nasilju u Kašmiru. Navodi se da tamošnja
vlada podržava pokret za nezavisnost Kašmira od Indije. Posebni status Džamu i
Kašmira indijska vlada opozvala je u augustu 2019. godine.
