Zalužni ima veće povjerenje od Zelenskog, ali predsjednik vodi

Istraživanje „Rejtinga“ pokazuje rast podrške i Zelenskom i Zalužnom, dok bi na parlamentarnim izborima hipotetička „Zalužna stranka“ bila ispred „Zelenskog bloka“

Prema rezultatima najnovijeg istraživanja javnog mnijenja koje je od 21. do 23. augusta 2025. godine provela Sociološka grupa „Rejting“, bivši vrhovni komandant Oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužni ima viši nivo povjerenja među građanima od predsjednika Volodimira Zelenskog, ali bi u slučaju održavanja predsjedničkih izbora više glasova dobio aktuelni šef države.

Nivo povjerenja u Zalužnog iznosi 74%, dok u Zelenskog vjeruje 68% ispitanika. Na trećem mjestu je šef Glavne uprave obavještajne službe Ministarstva odbrane Ukrajine Kirilo Budanov sa 59%.

U pogledu predsjedničkih izbora, 35,2% anketiranih izjavilo je da bi svoj glas dalo Volodimiru Zelenskom, dok bi za Valerija Zalužnog glasalo 25,3%. Ostali kandidati dobili bi znatno manju podršku: Petro Porošenko 5,3%, Kirilo Budanov 4,5%, Julija Timošenko 3,4%, Dmitro Razumkov 3,2%, Andrij Biletski 2,2%, Sergij Pritula 2%, Jurij Bojko 1,6% i Vitalij Kličko 0,6%. Dodatnih 4% ispitanika bi odabralo drugog kandidata, 3,6% ne bi glasalo, a 9,2% nije znalo odgovoriti.

U odnosu na juli 2025. godine, podrška Volodimiru Zelenskom porasla je sa 30,7% na 35,2%, dok je podrška Valeriju Zalužnom porasla sa 24,8% na 25,3%.

Kada je riječ o parlamentarnim izborima, hipotetička „Zalužna stranka“ bila bi u vodstvu sa 23,7%, dok bi „Zelenski blok“ osvojio 19,7% glasova. Na trećem mjestu našla bi se „Evropska solidarnost“ sa 7,4%, zatim „Budanovljeva stranka“ sa 6,4% i „Azovska stranka“ sa 5,9%. Podrška „Zelenskom bloku“ porasla je sa 14,3% u julu na 19,7% u augustu, dok je „Zalužna stranka“ zabilježila rast sa 21,8% na 23,7%.

Istraživanje je provedeno CATI metodom (računarski potpomognuti telefonski intervjui) na reprezentativnom uzorku od 1.600 građana Ukrajine starijih od 18 godina. Anketiranje je obuhvatilo sve regije, osim privremeno okupiranih teritorija Krima i Donbasa, kao i područja bez mobilne mreže. Statistička greška iznosi najviše 2,5%, uz interval pouzdanosti od 95%.