Vanredni izbori u jugozapadnoj regiji mogli bi pokazati koliko su afere s korupcijom i optužbe za seksualno uznemiravanje uzdrmale PSOE i premijera Španije.
Premijer Španije Pedro Sánchez u nedjelju se suočava s jednim od najvažnijih političkih testova posljednjih godina, dok birači u jugozapadnoj regiji Ekstremadura izlaze na birališta na vanrednim regionalnim izborima. Riječ je o prvim većim izborima otkako su njegovu stranku, Špansku socijalističku radničku partiju (PSOE), potresle brojne optužbe za korupciju i seksualno uznemiravanje koje sežu do samog vrha stranke i Vlade.
Ekstremadura, nekadašnje uporište socijalista, nalazi se pod kontrolom konzervativne Narodne stranke (PP) od 2023. godine, kada je, uprkos tome što je završila iza PSOE-a, uspjela formirati kratkotrajnu koaliciju s krajnje desnim Voxom. Vanredni izbori raspisani su prije dva mjeseca, nakon što su socijalisti i Vox srušili prijedlog regionalnog budžeta za narednu godinu, čime je vlada predsjednice regije Maríe Guardiola ostala bez parlamentarne većine.
Iako je riječ o regionalnim izborima, njihov politički značaj daleko nadilazi granice Ekstremadure. Rezultati će se pažljivo analizirati kao pokazatelj štete koju su nedavne afere nanijele PSOE-u, dok se istovremeno očekuje da bi PP, ukoliko ne osvoji apsolutnu većinu, ponovo mogao biti primoran na dogovor s Voxom kako bi zadržao vlast.
Socijalistički kandidat Miguel Ángel Gallardo suočava se sa suđenjem zbog optužbi za trgovinu utjecajem i zloupotrebu položaja, u vezi s navodima da je prije osam godina pomogao u kreiranju posebno prilagođenog radnog mjesta za brata premijera, Davida Sáncheza. Prijavu je podnijela organizacija Manos Limpias, samoproglašeni sindikat s krajnje desnim vezama, poznat po čestim sudskim postupcima protiv političara i javnih ličnosti. Gallardo i David Sánchez odbacuju sve optužbe.
Dodatni teret za premijera predstavlja i slučaj njegove supruge Begoñe Gómez, koja je optužena da je koristila svoj utjecaj kako bi osigurala sponzore za univerzitetski master-program kojim je rukovodila, kao i da je državnim sredstvima plaćala asistenciju za lične potrebe. I u ovom slučaju Gómez negira bilo kakvu odgovornost, a istraga je također pokrenuta na osnovu prijave Manos Limpiasa.
U junu je Sánchez bio primoran smijeniti svog bliskog saradnika Santosa Cerdána s pozicije organizacijskog sekretara PSOE-a, nakon što je sudija Vrhovnog suda naveo da postoje „čvrsti dokazi“ o njegovoj mogućoj uključenosti u primanje mita pri dodjeli javnih ugovora za nabavku medicinske opreme tokom pandemije Covid-19. U istom slučaju optuženi su i bivši ministar saobraćaja José Luis Ábalos te njegov nekadašnji saradnik Koldo García. Svi oni negiraju krivicu.
Uz korupcijske afere, PSOE se posljednjih sedmica suočava i s optužbama da nije adekvatno reagovao na slučajeve seksualnog uznemiravanja unutar stranke, što dodatno narušava kredibilitet premijera koji je 2018. godine došao na vlast obećavajući raskid s praksama korupcije i snažnu posvećenost rodnoj ravnopravnosti.
Lider PP-a Alberto Núñez Feijóo otvoreno koristi ovu situaciju u kampanji, poručujući da se nada kako će izbori u Ekstremaduri pokrenuti „domino-efekat“ koji će srušiti Sáncheza i, kako tvrdi, izvući Španiju iz „močvare korupcije, seksizma i ucjena“.
Prema anketama, María Guardiola teško može do apsolutne većine, što znači da bi ponovo mogla biti primorana na savez s Voxom, strankom koja je prošle godine napustila pet regionalnih vlada predvođenih PP-om, uključujući i Ekstremaduru, zbog neslaganja oko migracione politike.
Politički analitičar Pablo Simón s Univerziteta Carlos III u Madridu ocjenjuje da će ovi izbori biti signal šireg trenda u Španiji. „Ovo su prvi izbori nakon evropskih 2024. godine i vidimo snažan rast desnog bloka. PP i Vox zajedno bi mogli osvojiti između 55 i 57 posto glasova, što je zaista mnogo“, naveo je Simón.
On upozorava da bi izbori u Ekstremaduri, koje će uskoro pratiti glasanja u Aragonu, Kastilji i Leónu te Andaluziji, mogli najaviti širi nacionalni pad podrške PSOE-u, dok Sánchez pokušava izdržati do kraja mandata 2027. godine. „Demoralizacija među biračima ljevice širit će se i pojačavati pritisak na Monclou“, zaključio je Simón.
