Švedska i Italija. Orban (i Putin) bitno ojačan sa novim saveznicima

politicki.ba

"Rusko pitanje" jedno je od dominantnih na italijanskoj izbornoj sceni. Koliko je ono utjecalo na konačnu odluku birača, znat će se već sutra.

Predstojeći izbori u Italiji mogli bi donijeti ne promjene, već tektonske poremećaje Evropske unije. 

Giorgia Meloni, predsjednica ekstremno desne stranke Braća Italije (FdI) na putu je da postane premijerka. 

Ne samo da će biti prva žena u historiji Italije na toj poziciji, već će na političku scenu donijeti i pitanja preoblikovanja Evropske unije. 

Ona ne krije da se zalaže za EU koja nije "superdržava" već zajednica nacionalnih država koje se pitaju o svemu. 

Buduća premijerka preuzima vlast u trećoj po snazi ekonomiji EU. 

Iako je italijanska politička scena trusna, te ni jedan premijer u dugom nizu godina nije izdržao cijeli mandat, Meloni sada ne razmišlja o tome. 

Njene su misli usmjerene i prema jačanju saveza s Viktorom Orbanom, premijerom Mađarske, Jaroslavom Kaczynskim predsjednikom srodne poljske Stranke prava i pravde, te premijerom Mateušom Moravjeckim, švedskim ekstremnim desničarima, ali i dijelom desnice u Evropskoj narodnoj stranci.

Vladimir Putin ima sve više razloga da (intenzivno) trlja ruke.

Meloni pripada grupi Evropskih reformista i konzervativaca (ECR) gdje je i Orban, ali i premijer Češke Pietr Fiala. 

Ta je grupacija peta po snazi u Evropskom parlamentu i s Meloni kao premijerkom dobija bitno veći utjecaj u Evropskom vijeću. Ostaje da vidimo kako će se ponašati nova švedska vlada. U Briselu se već spremaju za neugodna iznenađenja i iz te zemlje. 

Ta moć vidjet će se i kada se za dvije godine bude odlučivalo da li će se, na primjer, Ursuli von der Leyen produžavati mandat. 

U odnosu na prije osam godina Meloni danas ne zagovara izlazak Italije iz EU. Umjesto toga, traži veću kontrolu država-članica nad tom institucijom.

U Evropskom vijeću ona će pokazati kako misli to činiti. Očekuje se da će čvrsto stati na stranu Poljske, a pogotovo Mađarske, u borbi protiv sankcija Brisela. 

Njoj naruku ide i novi zaokret Silvia Berlusconia. 

Njegova Forza Italija trebala bi osvojiti između sedam i osam posto glasova. 

To je sasvim dovoljno da blok ima natpolovičnu većinu. 

Berlusconi je u nekoliko navrata posljednjih dana branio Putina i njegovu agresiju na Ukrajinu. 

Ocijenio je da je on "natjeran" na to i da su vojnu akciju zahtijevali ruski građani.

Nakon Orbana, on je drugi istaknuti političar Evropske unije koji sve jače zastupa argumente Kremlja. 

Nade nekih da bi Berlusconi mogao napraviti "Kopernikanski obrat" i pridružiti se bloku lijevog centra i s njima formirati novu vladu, kao da su potopljene. Mada, Berlusconi voli drastično mijenjati mišljenje. S njim se nikad ne zna. 

Tek, kako sada stvari stoje, Orban bi u borbi za Putina, s ulaskom Meloni u Evropsko vijeće, tijelo koje odlučuje o svim aktivnostima EU, ne bi više bio usamljen!

Izborna pravila Italije nalažu da se istraživanja javnog mnijenja ne smiju objavljivati dvije sedmice prije izbornog dana. Italijani na glasališta izlaze sutra. 

Umeđuvremenu, politički scenu potresla je američka objava da je Putin u stranke u Evropi koje su mu naklonjene upumpao više od 300 miliona dolara. 

To je dovelo do žustrog propitivanja, posebno Mattea Salvinija, lidera još jedne ekstremističke stranke - Liga. 

"Rusko pitanje" jedno je od dominantnih na italijanskoj izbornoj sceni. 

Koliko je ono utjecalo na konačnu odluku birača, znat će se već sutra. 


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.