Selma Banda: Glas građana i građanki

Ja sam Selma Banda, kandidatkinja Narodnog evropskog saveza Bosne i Hercegovine za Skupštinu Kantona Sarajevo, pod rednim brojem 4. 

Donijeti odluku o prihvatanju kandidature za Skupštinu Kantona Sarajevo bilo je izuzetno teško za mene, iz prostog razloga što smatram da u našem gradu živi mnogo uspješnih građana i građanki, koji svojim znanjem, sposobnošću, radom i trudom mogu mnogo doprinijeti u skupštinskim, odnosno parlamentarnim klupama, ali iz ličnih i opravdanih razloga ne žele biti kandidati na listama bilo koje političke partije.

Svjedoci smo da mladi svakim danom napuštaju svoju jedinu domovinu Bosnu i Hercegovinu, s ciljem pronalaska posla kako u zemljama Evropske Unije tako i cijelom svijetu.

Članom 23. tačka 1. Opće deklaracije o pravima čovjeka, usvojenoj u Općoj skupštini Ujedinjenih nacija, propisano je da svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, na pravične i povoljne uvjete rada i na zaštitu od nezaposlenosti.

Svi oni koji su otišli iz Bosne i Hercegovine, što bi se reklo „trbuhom za kruhom“, svoje znanje i vještine stekli su u svojoj domovini. Loša politička situacija, zapošljavanje po osnovu rodbinskih veza, namještanje konkursnih procedura i slično dovelo je do toga da oni koji su do sada bili na vlasti svjesno dozvole da Bosna i Hercegovina ne iskoristi plodove svih svojih usjeva. Bosna i Hercegovina je itekako uložila sve resurse u obrazovanje svoje djece.

Svjesna naprijed navedenog, kao i činjenice da svojim radom, trudom i zalaganjem mogu mnogo doprinijeti u donošenju kvalitetnih zakonski propisa u oblasti rada, prihvatila sam kandidaturu za Skupštinu Kantona Sarajevo ispred Narodnog evropskog saveza Bosne i Hercegovine čija ideja jeste zadržati mlade u Bosni i Hercegovini i omogućiti im sva prava zagarantovana kako međunarodnim deklaracijama i konvencijama tako i Ustavom Bosne i Hercegovine.

Opći izbori 2022. godine nisu moja prva izborna utrka. Bila sam kandidatkinja na Lokalnim izborima 2016. godine i na Lokalnim izborima 2020. godine. Međutim, političku karijeru započela sam još prije punoljetstva, a ozbiljniji politički angažman imala sam kao vijećnica u Općinskom vijeću Ilidža u periodu od 2016. godine do 2020. godine.

Najvećim postignućem u prethodnom političkom djelovanju smatram znanje i iskustvo stečene upornim radom, trudom, zalaganjem, kao i velikim odricanjem, a što je nemoguće steći ukoliko nemate hrabrosti, volje i želje da svo svoje vrijeme posvetite politici.

Također, želim istaći da sam ponosna na svaku inicijativu koju sam inicirala kao vijećnica u Općinskom vijeću Ilidža, a bilo ih je mnogo, od kojih bih izdvojila jednu za koju smatram da je od izuzetne važnosti za našu djecu i buduće generacije.

Naime, na pitanje „Koliko je zaposleno socijalnih radnika i psihologa na području općine Ilidža u osnovnim i srednjim školama? Da li Općina Ilidža ima evidentiran broj istih“, od Službe za obrazovanje, kulturu, sport i informisanje Općine Ilidža dobila sam sljedeći odgovor: „U osnovnim i srednjim školama na području općine Ilidža zaposlen je jedan socijalni radnik (zaposlen po projektu), deset pedagoga, tri psihologa i četiri pedagoga-psihologa. Podaci kojima raspolaže Služba, dobiveni su na osnovu godišnjih programa rada jedanaest osnovnih škola i dvije srednje škole (javne ustanove) za školsku 2019/20. godinu“.

Zar je moguće da je za jedanaest osnovnih škola i dvije srednje škole angažiran samo jedan socijalni radnik i to po projektu, a ne na neodređeno vrijeme? Nakon ovakvog odgovora, podnijela sam inicijativu da se u svakoj osnovnoj i srednjoj školi angažuje po jedan socijalni radnik i po jedan psiholog.

Prisutnost socijalnih radnika u školama ističe se kao bitna stvar zbog ranije prevencije određenog neprihvatljivog ponašanja učenika i raznih drugih situacija koje ukazuju na poteškoće u ponašanju ili razvoju. Tako bi se na određene probleme moglo preventivno djelovati u ranijoj dobi, odnosno bila bi manja mogućnost da se pojave u odrasloj dobi učenika. Prisutnost socijalnih radnika u školama rezultirala bi efikasnijom procjenom socijalnih rizika učenika. Također, školski socijalni radnici kreirali bi programe, radionice, aktivnosti podrške i prevencije socijalnih rizika za učenike. Zato je struka socijalnog rada važan partner u području odgoja i obrazovanja. Vjerujem da bi njihova vrijednost bila prepoznata, cijenjena i efikasna. 

Jedan tim ne čine najbolji igrači, već igrači koji najbolje funkcionišu. Listu Narodnog evropskog saveza Bosne i Hercegovine za Skupštinu Kantona Sarajevo čini upravo tim ljudi koji zajedno najbolje funkcionišu i slijede jednu zajedničku ideju.

Henry Ford je rekao: „Susret je početak. Slijediti zajedno je napredak. Zajednički rad je uspjeh.“

Kao što sam već ranije kazala, ukoliko budem izabrana u Skupštinu Kantona Sarajevo, insistirat ću na donošenju kvalitetnih zakonskih propisa u oblasti rada, s ciljem zadržavanja mladih u Bosni i Hercegovini, a što će im omogućiti da ostvare svoje Ustavom zagarantovano pravo.

Iako sam naprijed navedeno izdvojila kao jedan od primarnih ciljeva u svom radu, smatram da je suvišno je nabrajati sve ono što namjeravam uraditi ukoliko mi birači ukažu svoje povjerenje, jer jedan kandidat, budući zastupnik, treba biti otvoren za svaku temu i diskusiju i spreman na rješavanje svih problema građana i građanki na području Kantona Sarajevo.

Biti zastupnik je velika odgovornost obzirom da je svaki zastupnik DUŽAN zastupati interese SVIH GRAĐANA I GRAĐANKI, te omogućiti bolju budućnost kako našoj djeci tako i budućim generacijama koje dolaze.

Građani i građanke Kantona Sarajevo i cijele Bosne i Hercegovine su razlog zbog kojeg znam da će tim Narodnog evropskog saveza Bosne i Hercegovine približiti našu zemlju ostvarenju njenog velikog cilja. Da bismo to učinili, trebamo raditi, organizirati se i glasati kao nikada do sada. Trebamo mandat koji dokazuje da posljednjih 30 godina ne predstavljaju ono što smo mi zapravo.