Rs se ne pita: Izbore provodi samo CIK!

Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH, tj. Aneksom 3, članom 5, naznačeno je da su se strane usaglasile osnovati stalnu izbornu komisiju koja će biti odgovorna za provedbu budućih izbora u Bosni i Hercegovini

Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) utvrdila je prestanak mandata predsjedniku Rs Miloradu Dodiku 6. augusta 2025. godine, a prijevremene izbore za predsjednika ovog entiteta raspisala je za 23. novembar 2025. godine.

NSRs je 22. augusta 2025. godine donijela nekoliko zaključaka koji se odnose na odluku CIK-a. U ovim zaključcima, između ostalog, navedeno je da NSRs zahtijeva od svih organa vlasti, institucija i službenih i odgovornih lica na svim nivoima u ovom entitetu da ne preduzimaju bilo kakve radnje vezane za eventualno provođenje prijevremenih izbora za predsjednika Rs te da bi eventualna saradnja s CIK-om BiH povodom ovog pitanja predstavljala povredu Krivičnog zakona Rs.

Predsjednik RIK-a Oliver Blagojević izjavio je za RTRs početkom septembra 2025. godine da je ova komisija donijela odluku da će poštovati zaključke NSRs i da neće učestvovati u provođenju predstojećih prijevremenih izbora za predsjednika Rs koje je raspisao CIK, piše Istinomjer.ba.

"Očekujem da će i ostali organi kako na republičkom, tako i opštinskom nivou, poštovati skupštinske zaključke koji se odnose na prijevremene izbore i sve ostalo", izjavio je Oliver Blagojević, 3.9.2025.

Međutim, RIK Rs i nema nadležnost za provođenje izbora u ovom entitetu. Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH, tj. Aneksom 3, članom 5, naznačeno je da su se strane usaglasile osnovati stalnu izbornu komisiju koja će biti odgovorna za provedbu budućih izbora u Bosni i Hercegovini. Nakon što je Izborni zakon Bosne i Hercegovine stupio na snagu 28. septembra 2001. godine, Privremena izborna komisija (PIK) prestala je s radom, a utemeljena je Izborna komisija Bosne i Hercegovine, koja 2006. godine postaje Centralna izborna komisija BiH.

Članom 2.9 Izbornog zakona BiH CIK je definisan kao nezavisni organ koji koordinira, nadgleda i reguliše zakonitost rada svih izbornih komisija i biračkih odbora, a članom 5.29 CIK utvrđuje rezultate svih neposrednih i posrednih izbora obuhvaćenih ovim zakonom. Poglavlje 12 Izbornog zakona BiH odnosi se na provođenje izbora za predsjednika i dva potpredsjednika Rs-a.

Na sjednici NSRs održanoj 22. augusta 2025. godine Milorad Dodik govorio je o nadležnostima izbornih komisija, te iznio niz neistina o nadležnostima RIK-a.

"Ne mogu oni raspisati izbore. Nek nam dozvole, evo ja tražim da budemo zajedno. Svi zajedno. Neka Republička izborna komisija provede izbore kad god hoće, nek se formira, evo ja pristajem da se ide na izbore. Republička izborna komisija, kako je propisano zakonom. Pročitajte, tamo kaže, CIK isključivo provodi izbore za člana Predsjedništva i Predstavnički dom (…). Ali, izbore za Rs provodi Republička izborna komisija", rekao je Milorad Dodik, 22.8.2025.

Republička izborna komisija kao organ postoji još od 2002. godine, kada je i prvi put usvojen Izborni zakon Rs. Članom 13. propisane su njene nadležnosti, koje ne uključuju sprovođenje i organizaciju izbora na teritoriji Rs. Nadležnosti RIK-a proizlaze iz vršenja poslova koji su joj preneseni od CIK-a BiH i drugih poslova utvrđenih državnim i entitetskim izbornim zakonom, te aktima RIK-a.

Inače, u aprilu 2024. godine NSRs je usvojila Izborni zakon Rs. Ovim je zakonom utvrđeno da nadležnost u organizovanju lokalnih i općih izbora na teritoriji Rs ima Republička izborna komisija, ali izbori nisu provedeni u skladu s tim. Nakon apelacije koja je podnesena Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, ovaj je zakon 19. septembra 2024. godine proglašen neustavnim.

Iako se zaključcima NSRs osporava nadležnost CIK-a, važeći Izborni zakon BiH i odluke Ustavnog suda BiH potvrđuju da jedino Centralna izborna komisija može organizovati i provoditi izbore na svim nivoima vlasti.