Mađarski premijer Viktor Orban procijenio je da mu otvoreni sukob s Briselom može poslužiti kao snažan politički adut uoči parlamentarnih izbora zakazanih za 12. april. Prema posljednjim anketama, Orban zaostaje oko osam procentnih poena za svojim glavnim rivalom Peterom Magyarom, pa je kampanju usmjerio na oštru retoriku prema Evropskoj uniji i ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom.
Magyar, 44-godišnji zastupnik u Evropskom parlamentu, izgradio je prednost fokusirajući se na korupciju, loše upravljanje i klijentelizam za koje tvrdi da obilježavaju Orbanovih 15 godina na vlasti. Njegova strategija do sada se temeljila na ekonomskim i institucionalnim pitanjima, izbjegavajući da bude predstavljen isključivo kao proevropski ili proukrajinski kandidat. Upravo na tom terenu Orban sada pokušava preusmjeriti kampanju.
Mađarska vlada je blokirala finansijski paket Evropske unije vrijedan 90 milijardi eura za Ukrajinu, koji je dogovoren na sastanku Evropskog vijeća u decembru. Kao razlog je navedeno sporo obnavljanje naftovoda Družba, kojim se Mađarska snabdijeva naftom. Taj potez dodatno je zaoštrio odnose Budimpešte s Briselom i Kijevom.
Orban je optužio Magyarovu stranku Tisa da u ovom sporu staje na stranu Evropske unije i Volodimira Zelenskog. U objavama na društvenim mrežama naveo je da opozicija želi dovesti proukrajinsku vladu na vlast i da ne štiti interese mađarskog naroda. Također je poručio da je njegova stranka Fidesz „siguran izbor u aprilu“, upozoravajući na navodni rizik od nestašica goriva i rasta cijena.
Magyar je odgovorio optužbama da Orban loše upravlja ekonomijom i da upravo takva politika dovodi do visokih cijena. Istakao je da su cijene goriva niže u Poljskoj, Češkoj i Bugarskoj te optužio premijera za širenje mržnje i opterećivanje građana visokim porezima. Stranka Tisa nije dodatno komentarisala optužbe.
U Briselu raste zabrinutost koliko bi dugo Orban mogao blokirati pomoć Ukrajini. Neizvjesnost tokom predizbornog perioda dodatno pojačava geopolitičke tenzije u vezi s ratom u Ukrajini. Ipak, iako dio evropskih krugova priželjkuje promjenu vlasti u Budimpešti, stavovi Petera Magyara nisu jednoznačno proevropski ni proukrajinski.
Stranka Tisa u Evropskom parlamentu glasala je protiv zajma od 90 milijardi eura Ukrajini, a Magyar se usprotivio ubrzanom prijemu Kijeva u Evropsku uniju. U ranijim istupima naveo je da podržava članstvo Mađarske u Evropskoj uniji, ali i da se protivi ideji evropske „superdržave“. Protivio se i slanju oružja Ukrajini.
Dodatne napetosti izazvala je i trgovinska politika. Fidesz je optužio Magyara da podržava trgovinski sporazum Evropske unije s državama Mercosura, tvrdeći da bi takav sporazum naštetio mađarskim poljoprivrednicima. Ipak, Tisa je u januaru glasala za zamrzavanje ratifikacije tog sporazuma, odstupajući od linije Evropske pučke stranke, čija je članica.
Magyar je na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji pokušao uspostaviti kontakte s evropskim liderima, uključujući njemačkog kancelara Friedricha Merza, poljskog premijera Donalda Tuska, hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i finskog predsjednika Alexandera Stubba. Poručio je da bi prioritet njegove vlade bio deblokiranje sredstava Evropske unije kroz strože antikorupcijske mjere, obnovu nezavisnosti pravosuđa i zaštitu slobode medija.
Istovremeno je naglasio da ne podržava ubrzani prijem Ukrajine u Evropsku uniju. Nije se sastao s čelnicima institucija Evropske unije, dok su Orbanovi saveznici u Budimpešti vodili kampanju u kojoj Magyara prikazuju kao političara bliskog predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Leyen.
U diplomatskim krugovima Evropske unije i Ukrajine Magyar se i dalje smatra nepoznanicom. Iako bi njegova eventualna pobjeda mogla ublažiti otvorene blokade kakve je provodio Orban, nije izvjesno da bi odnosi Budimpešte i Kijeva doživjeli brz i potpun zaokret.
