Savezni ured za statistiku procjenjuje da oko 60.4 miliona Njemaca ima pravo glasa – 31.2 miliona žena i 29.2 miliona muškaraca. Većina birača (12.8 miliona) dolazi iz velike industrijske države Sjeverne Rajne-Vestfalije na zapadu zemlje, a slijedi Bavarska na jugu s 9.4 miliona birača
Njemačka danas bira novi sastav parlamenta - Bundestaga te nasljednika dosadašnje kancelarke Angele Merkel, koja je 16 godina suvereno vladala Njemačkom. Pravo glasa ima oko 60 miliona birača.
Za upravljanje Njemačkom bore se Olaf Scholz, kandidat Socijaldemokrata (SPD) i Armin Laschet, ispred Demokršćana (CDU-CSU). Oni su dva najistaknutija kandidata za kancelarsko mjesto.
Ankete pokazuju malu razliku među njima, s tim da je umjereni ljevičar Scholz u prednosti pred konzervativnim Laschetom za samo 3 procenta.
Treća je kandidatkinja Annalena Baerbock iz Zelenih, prenosi Index.hr.
Kancelarka u odlasku, Angela Merkel, koja je vodila najveću evropsku ekonomiju gotovo 16 godina, podržala je svog kolegu demokršćanina Lascheta. Učinila je to i na posljednjem skupu pred izbore.
No, prema posljednjim anketama, više Njemaca kao nasljednika Angele Merkel vidi socijaldemokratu. Tako je nenadani favorit postao vicekancelar i ministar financija, Olaf Scholz, zahvaljujući kojem je SPD preuzeo vodstvo u anketama u odnosu na dosad uvijek nadmoćni CDU. Za Scholza se govori i da je zapravo sličniji Merkel od kandidata CDU-a.
"Iako su nominalno s različitih strana političkog spektra, Scholza se lako prodaje kao njezinog prirodnog nasljednika budući da je Merkel u biti vladala kao socijaldemokratkinja. Koalicija koju je vodila uvela je prvu njemačku minimalnu plaću - onu koju Scholz sada želi povećati. To će, kaže, biti dio njegovih prvih 100 dana ako bude izabran, novu snagu u izgradnji pristupačnih stanova i poticaj za penzionu reformu. Oboje su vrhunski profesionalci, iskusni političari u karijeri koji se gotovo uvijek čine samouvjerenima, dajući tako ljudima osjećaj sigurnosti. Iznad svega Scholz računa na svoju predizbornu kampanju: 'Sa mnom u kancelariji moći ćete spavati jednako dobro kao i pod Merkel'", napisao je semičnik Der Spiegel o sličnostima odlazeće kancelarke i njenog najvjerovatnijeg nasljednika.
Moguće kombinacije
Većina promatrača očekuje da će rezultat glasanja biti trostrana koalicija, ali nije jasno ko će u njoj biti.
Uspije li Laschetov blok Kršćanskih demokrata i Kršćansko-socijalne unije (CDU/CSU) postići vodstvo, onda će to vjerovatno biti koalicija desnog centra.
U slučaju trijumfa SPD-a, Njemačka bi mogla malo ili snažno zaokrenuti ulijevo, ovisno o tome koga Scholz odabere za svoje koalicijske partnere.
Druga je mogućnost da Njemačka nastavi svoju sadašnju veliku koaliciju SPD -a i CDU/CSU-a.
Ključne činjenice o njemačkim izborima
KANDIDATI: Kancelari dviju političkih grupa tradicionalno oblikuju historiju Savezne Republike Njemačke, a to su Kršćansko-demokratska unija/Kršćansko-socijalna unija (CDU/CSU, desni centar) i Socijaldemokratska stranka (SPD, lijevi centar).
Samo dva puta biračima se nudila treća opcija - godine 2002. kada je liberalna Slobodna demokratska stranka (FDP) istaknula trećeg službenog kandidata za kancelara, Guida Westerwellea, i 2021. kada su Zeleni istaknuli Annalenu Baerbock.
STRANKE: U Bundestagu zastupnike sada ima sedam stranaka. CDU i CSU zasebne su stranke, CSU je aktivan samo u Bavarskoj, a CDU pokriva ostatak zemlje, ali u parlamentu rade zajedno.
Na izborima učestvuje ukupno 47 stranaka, uključujući Stranku za promjene, vegetarijance i vegane te Hip-hop stranku. Većina ih ne pređe prag od pet posto za ulazak u parlament.
Predstavnici i suparnici
PREDSTAVNICI: Izborni zakon predviđa ukupno 598 poslanika u parlamentu. No zbog složenog načina na koji se poslanički mandati dodjeljuju nakon izbora, ta brojka je obično veća. Bundestag je trenutno najveći u historiji Njemačke i ima ukupno 709 mjesta. Komisija za reformu zadužena je da pronađe rješenje za to do sredine 2023. No broj izbornih jedinica na ovim izborima ostaje nepromijenjen i iznosi 299.
Dvoje kandidata za kancelara, čelnica Zelenih Annalena Baerbock i savezni ministar financija Olaf Scholz iz SPD-a, bore se za ulazak u parlament u istoj izbornoj jedinici u Potsdamu.
BIRAČI: Savezni ured za statistiku procjenjuje da oko 60.4 miliona Njemaca ima pravo glasa – 31.2 miliona žena i 29.2 miliona muškaraca. Većina birača (12.8 miliona) dolazi iz velike industrijske države Sjeverne Rajne-Vestfalije na zapadu zemlje, a slijedi Bavarska na jugu s 9.4 miliona birača. Oko 2.8 miliona ljudi glasa prvi put na izborima za Bundestag.
Odziv glasača
ODZIV: Njemačka je imala izrazito visok odaziv birača do 1980-ih. Na nacionalnom nivou tada je glasalo više od 90 posto birača, a na pokrajinskim više od 80 odsto. No odaziv je jako pao s prvim izborima u ujedinjenoj Njemačkoj 1990. Samo 70.9 posto birača glasalo je na saveznim izborima 2009. Godine 2017. glasalo je 76.2 posto birača.
POŠTANSKI GLASOVI: Od 2009. birači mogu glasati putem pošte a da za to ne moraju imati neki poseban razlog. Udio poštanskih glasova dramatično je porastao s vremenom, s manje od pet posto na 28.6 posto 2017.
