Nizozemska: Težak poraz islamofoba. Ljevica doživjela debakl

Stranka, poznata po proevropskoj i klimatski orijentisanoj platformi, pozicionirala se kao umjerena alternativa između desničarskog populizma i tradicionalnih konzervativaca.

Izlazne ankete nakon izbora u Nizozemskoj pokazuju da se liberalna stranka D66, koju predvodi Rob Jetten, i krajnje desna Slobodarska partija (PVV) Geerta Wildersa, nalaze u gotovo izjednačenoj utrci za pobjedu.

Prema istraživanju agencije Ipsos I&O za nizozemske javne servise NOS i RTL, D66 bi trebala osvojiti 27 mjesta u parlamentu, dok je Wildersova PVV blizu sa 25 mandata.

To je, ipak, težak udarac za islamofobnog i neofašističkog Wildersa. Izgubio je najmanje 10 mandata u manje od tri godine! On sam je na X-u u prvoj reakciji izrazio i izvjesno razočarenje. "Očekivao sam bolji rezultat", naveo je. Ali i dodao da i dalje ostaju u samom vrhu popularnosti političke scene ove zemlje.

D66 je u posljednjim sedmicama kampanje ostvarila snažan uspon pod vodstvom 38-godišnjeg Jettena, bivšeg ministra za klimatske promjene. Stranka, poznata po proevropskoj i klimatski orijentisanoj platformi, pozicionirala se kao umjerena alternativa između desničarskog populizma i tradicionalnih konzervativaca.

Centar-desni liberali iz Narodne partije za slobodu i demokratiju (VVD), nekadašnje stranke premijera Marka Ruttea, zauzeli su treće mjesto sa 23 mandata. Savez Zelenih i Laburista (GL-PvdA) osvojio je 20 mjesta, što je izazvalo ostavku njihovog lidera Fransa Timmermansa, dok je Demohrišćanska partija (CDA) iznenadila rastom na 19 mandata, gotovo četiri puta više nego ranije.

Rezultati odražavaju duboku političku podjelu nizozemskog društva: gotovo podjednak broj birača podržava Jettena, koji je kampanju gradio na otporu prema Wildersu, i samog Wildersa, koji i dalje uživa snažnu podršku među protivnicima migracija i EU integracija.

Ako se ankete potvrde, to bi bio težak udarac za ljevicu, koja je očekivala da će nezadovoljstvo prethodnom vladom s učešćem krajnje desnice dovesti do preokreta.

Na izbornom okupljanju D66 u Leidenu, prva izlazna anketa dočekana je uz gromoglasne ovacije i skandiranje slogana kampanje: „Moguće je!“. Wilders je, pak, ostao prkosan:

– Birači su govorili. Očekivali smo drugačiji ishod, ali ostajemo snažni. Još smo druga, a možda i najveća stranka u Nizozemskoj – objavio je na društvenim mrežama.

Ovi izbori održani su samo dvije godine nakon posljednjih, kada je PVV prvi put ušla u vlast, u koaliciji s liberalnim VVD-om, centrističkim Novim društvenim ugovorom i populističkim Pokretom farmera-građana (BBB). Ta vlada se raspala manje od godinu dana kasnije, nakon što je Wilders napustio koaliciju zbog neslaganja oko azilne politike.

Migracije i stambena kriza bile su ključne teme kampanje, ali su birači jednako snažno tražili stabilnost i umjerenost. Većina stranaka odbila je mogućnost nove saradnje s Wildersom, što bi moglo otežati formiranje koalicije.

U sjedištu CDA u Hagu slavilo se – uz riječi bivše ministrice poljoprivrede Gerde Verburg, koja je izjavila da sada „zemlja može početi graditi mirniju, stabilniju politiku“.

U štabu VVD-a, liderka Dilan Yeşilgöz dočekana je uz aplauze, uprkos blagom padu broja mandata.

– Na osnovu ovih rezultata, jasno je da je Nizozemska izabrala centar-desni kurs – rekla je Yeşilgöz za Politico. – Posvetićemo se snažnoj ekonomiji, odbrani i nižim porezima.

Za razliku od euforije u VVD-u, raspoloženje među pristalicama Zeleno-laburističke koalicije u Roterdamu naglo je splasnulo nakon što su saznali da su izgubili mandate u odnosu na prethodne izbore. Ubrzo nakon toga Frans Timmermans je najavio ostavku, poručivši:

– Jasno je da, iz bilo kojeg razloga, nisam uspio uvjeriti građane da glasaju za nas.

Iako konačni rezultati još nisu objavljeni, izlazne ankete ukazuju da bi Rob Jetten mogao imati prvu priliku za formiranje nove nizozemske vlade, dok će Wilders pokušati iskoristiti svaku političku pukotinu da ostane u igri.