Šta to znači za Evropsku uniju, ali još više za zapadni Balkan, teško je nagađati. Tek, vjeruje se da bi naš region mogao biti izložen dodatnoj nestabilnosti, kako Merkel odlazi u političku penziju, te nema više utjecaj na Srbiju koji trenutno i ima i demonstrira.
Nijemci je 26. septembra izaći na izbore.
Biračko tijelo od 60,4 miliona ljudi odlučit će o tome ko će imati koliko poslanika u saveznom parlamentu - Bundestagu, te - posredno - ko će naslijediti kancelarku Angelu Merkel, nakon njenih 16 godina neprikosnovene vlasti.
Njemački izbori imaju dalekosežne posljedice.
Ne odlučuje se samo o sastavu parlamenta, već i o političkom putu Evropske unije.
Njemačka je najmoćnija država tog prestižnog bloka.
Od toga koje će stranke činiti vladu u naredne četiri godine zavisi i kakva će se politika provoditi i u Njemačkoj, ali i u EU.
Prema svim dosadašnjima relevantnim istraživanjima javnog mnijenja, Socijaldemokratska partija Njemačke (SPD), pobjednik je izbora.
Nakon višegodišnje krize i drastičnog pada podrške birača, ova stranka, čini se, na putu je oporavka.
Ankete javnog mnijenja daju joj prvo mjesto, s 24 posto glasova.
Kandidat ove stranke za kancelara, Olaf Scholz ima već 32 posto podrške birača.
Iako se kancelar direktno ne bira na izborima, Scholz se vidi kao najpoželjniji naslijednik Merkel.
Kršćansko demokratska unija (CDU) Angele Merkel, i njen tradicionalni koalicioni partner iz Bavarske Kršćansko socijalna unija (CSU), zabilježila je drastičan pad popularnosti i sada je tek na 21 posto podrške birača. U februaru ove godine blok CDU-CSU imao je čak 36 posto glasova potencijalnih birača.
Kandidat ove koalicije za kancelara i naslijednik Merkel na čelu CDU-a, Armin Laschet ima tek 10 posto podrške birača.
Zeleni su na "tek" trećem mjestu popularnosti.
Ova partija ima 16 posto glasova potencijalnih birača i stabilno bilježi pad podrške. U maju ove godine popeli su se bili na 25 posto.
Annalena Baerbock, kao kandidatkinja za premijersku poziciju ove partije još je slabija - ima 15 odsto podrške u anketama.
(Pro)Nacistička Alternativa za Njemačku (AfD) zabilježila je blagi porast popularnosti i izjednačila se s liberalnom Slobodarskom strankom (FDP). Obje partije imaju po 11 posto podrške birača.
Ljevica, stranka nastala od Komunističke partije Istočne Njemačke i partija koja zagovara bliže veze s Rusijom i preispitivanje statusa Njemačke u NATO paktu, "drži" se na 1 posto više od cenzusa, te joj ankete daju nekih 52 mjesta u Bundestagu, koji ukupno broji 796 poslanika.
No, neki analitičari upozoravaju da se anketama i ne treba previše vjerovati, da bi Ljevica mogla ostati ispod izbornog praga i da će ogroman broj glasova poštom, što postaje sve uvriježenija praksa i u izbornom sistemu Njemačke, dati drugačiju sliku sastava Bundestaga od one koju sugeriraju istraživanja javnog mnijenja.
Kako god da njemački birači glasaju, nakon 26. septembra slijedi proces pregovora partija koje su ušle u Bundestag.
Po prvi put nakon dugog niza godina, nova vlada mogla bi se sastojati od možda čak i više od tri stranke.
Jedno je izvjesno, niko neće u koaliciju s AfD-om.
Sve ostale opcije su na stolu.
SPD, kao izborni favorit, zagovara ljevičarsku vladu: ta partija, kao pobjednik, s Zelenima i Ljevicom.
Time bi CDU-CSU bio poslat u opoziciju.
No, moguće je i da konzervativni blok obnovi mandat u vlasti s SPD-om.
Nisu male šanse ni FDP-u da bude u vlasti...
Kombinacije su brojne, te neki analitičari najavljuju da će se na novu vladu čekati možda čak i do pred proljeće naredne godine.
Šta to znači za Evropsku uniju, ali još više za zapadni Balkan, teško je nagađati. Tek, vjeruje se da bi naš region mogao biti izložen dodatnoj nestabilnosti, kako Merkel odlazi u političku penziju, te nema više utjecaj na Srbiju koji trenutno i ima i demonstrira.
Jer, nije nikakva tajna da je upravo njen angažman doveo do toga da novog visokog predstavnika bez ikakve zadrške prekjučer u Beogradu prime i patrijarh Porfirije i Aleksandar Vučić.
Hoće li Vučić "okrenuti ćurak" i stati iza onih koji osporavaju Schmidta ili "biti od riječi" i prije ustoličenja novog kancelara riješiti problem zvani Dodik, niko ne zna.
A novi kancelar, prema stavovima izbornog favorita u Njemačkoj, morao bi biti Olaf Scholz.
On, pak, u izbornoj podjeli pozicija, smatra da SPD-u treba ostati u rukama i Ministarstvo vanjskih poslova. S Heiko Maasom na čelu ili nekim drugim ministrom.
No, taj portfelj u Vladi Njemačke žele i Zeleni i imaju svog kandidata...
Tek, 26. septembar bit će dan koji će pomno, pa i grozničavo, pratiti ne samo Njemačka, već i Evropa, ali i Sjedinjene Američke Države. I Rusija. I Kina...
