Priznajući poraz, on je, za razliku od drugih kandidata koji su izgubili u prvom krugu, oglasio se povodom svog rezultata ali i poslao poruku glasačima pred kojima je još jedan izlazak na izbore.
Nakon prvog kruga predsjedničkih izbora u Francuskoj, aktuelni predsjednik Emmanuel Macron ima prednost ispred predstavnice krajnje desnice Marine Le Pen s kojom će izaći u drugi krug izbora, u nedjelju 24. aprila.
Izlaznost birača nije bila impresivna. Prema procjenama, na izbore nije izašlo skoro 30 % birača.
Smatra se da su dešavanja u Ukrajini negativno utjecala na zainteresiranost birača, kao i pandemija kojoj se ne nazire kraj, a ankete pokazuju i da birači nisu zadovoljni ni jednim od ponuđenih opcija, te su bili pasivni i manje zainteresovani nego što se očekivalo.
Ljevičar Jeaan-Luc Melenchon, koji se nadao prolazu u drugi krug, osvojio je oko 22 % glasova, odnosno, zauzeo treće mjesto u prvom krugu glasanja.
Iako je sam Melenchon uporni protivnik Le Penove, već dugo postoji „preklapanje“ između njegovih birača i sljedbenika krajnje desnice, čega je iskusni političar itekako svjestan. I on i Le Penova vodili su kampanju inspirirani ekonomskom situacijom, rastućim troškovima života, ciljajući na birače koji su manje zainteresovani za globalizaciju i koji sve više zamjeraju Macronovom ekonomski liberalnom programu, te u njemu vide predsjednika za bogataše.
Priznajući poraz, Melenchon, za razliku od drugih kandidata koji su izgubili u prvom krugu, oglasio se povodom svog rezultata ali i poslao poruku glasačima pred kojima je još jedan izlazak na izbore.
Svojim sljedbenicima nije otvoreno poručio da podrže Macrona 24. aprila, ali je upozorio da ne daju niti jedan glas Le Penovoj, da joj ne smiju dati podršku, čime je prešutno dao podršku Macronu i smjernice za koga da glasaju.
Prema anketi IFOP-a, pokazuje se da bi 44 % pristaša Melenchona moglo biti suzdržano u drugom krugu, što je veći postotak u anketi od ukupnog broja glasova kandidata koji su izgubili u nedjelju.
Među ostalima, trećina bi podržala Macrona, dok bi gotovo četvrtina pripala Le Penovoj.
Istraživanje se podudara s nedavnom Ipsos-ovom anketom koja je pokazala da polovina Melenchonovih glasača nije preferirala ni Le Penovu ni Macrona, a ostali su od 31 do 18 posto bili u Macronovu korist.
Poraženi kandidat lijeve strane želi blokirati krajnju desnicu i bliži je Macronu po nekim važnim pitanjima, kao npr. u stavu s razvojem obnovljivih izvora energije, ali njegovi anti-EU, anti-NATO i izolacioni stavovi, također se preklapaju s Le Peninom porukom.
Melenchonovi savjetnici kažu da je sada na Macronu da se dodvori Francuzima, što će biti odlučujuće za njega, kao i izražavanje zahvalnosti kandidatima koji su eliminirani, a pozvali su svoje birače da glasaju za njega.
Francuski predsjednik danas snosi odgovornost za uspjeh krajnje desnice, rekao je Adrien Quatennens, francuski poslanik i koordinator Melenchonove kampanje. Sada, dodao je, Macron mora učiniti šta je potrebno kako bi pridobio pristaše Melenchona.
Macron je u ponedjeljak već dao naslutiti da je spreman poboljšati svoju platformu kad su u pitanju ekološka pitanja, što je očigledan pokušaj pridobijanja velikog broja glasača, uključujući Melenchonove.
Međutim, ne treba ignorirati ni Melenchonov uspjeh jer je ipak osvojio zavidan plasman u svom trećem izboru za predsjednika.
On je u nedjelju iznenadio mnoge svojim trećim mjestom, boljim od očekivanog, osvojivši 21,9 posto glasova. Za Le Penovom zaostaje samo s 23,4 posto i Macronom s 27,6 posto glasova.
Bivši socijalist pokrenuo je kasno kampanju koju je tehnički oformio 2020., propovijedajući svoju euroskeptičku viziju kao alternativu Socijalističkoj stranci koja je dugo dominirala francuskom politikom. Obećao je da će izraditi novi ustav, zamrznuti cijene nafte i legalizirati eutanaziju. Melenchon je također zaobilazio proruske stavove iz svoje prošlosti koji su uglavnom bili prekriveni neprijateljstvom prema SAD-u.
Melenchonov uspjeh je u suprotnosti s trendom u drugim dijelovima Evrope, posebno u Njemačkoj, gdje su birači lijevo orijentirani više gravitirali socijalističkim i zelenim strankama.
"Sada postoji radikalna, populistička desnica s Le Penovom, liberalna grupa s Macronom, a ljevica je koncentrirana na Melenchona i njegovu France Unbowed", rekao je Matthieu Gallard, direktor istraživanja u Ipsosu, francuskom institutu za ispitivanje javnog mnijenja.
“Znači li to da su ljevičarski birači glasali za Melenchona?, nisam siguran. Bilo je to taktičko glasanje i glasanje o društvenim i ekonomskim pitanjima”.
U istupu nakon objavljivanja konačnih rezultata, Melenchon je govorio o razočarenju zbog svog poraza. Ali u isto vrijeme, istakao zadovoljstvo i ponos zbog obavljenog posla, potctravši da sad Francuzi imaju fokus nakon selekcije koja se desila u izbornom procesu.
Ne samo da je Melenchon zbrisao konzervativne Republikance, koji su na posljednjim predsjedničkim izborima u Francuskoj završili na trećem mjestu, nego je daleko prestigao Anne Hidalgo, gradonačelnicu Pariza i kandidatkinju socijalista, koja je imala samo 1,74 posto glasova. Lako je pobijedio i Yannicka Jadota, kandidata Zelenih, koji nije uspio doći do 5 posto.
Ta tri poražena kandidata odmah su ohrabrila svoje pristalice da se okrenu Macronu i spriječe Le Penovu da dođe do viših dužnosti.
Le Penovoj se pripisuje bliskost s Putinom što je diskreditira u ovom periodu. A njena pobjeda bi od Francuske napravila jednu od omraženih zemalja međunarodne scene, mišljenja su anketirani.
Iako je obećavala dovesti Francusku u red, obnoviti njen suverenitet, smanjiti društvene podjele, te u fokus staviti na običnog malog čovjeka i osigurati sigurnist za sve Francuze, prema anketama, bilo je onih koji u njoj ne vide zaštitu svojih prava i sigurnost.
(Priredila: Ajla Kovačević)
