Od liste "Za bolju Podgoricu" iza koje je stao šef države Jakov Milatović, zavisiće ko će formirati vlast u glavnom gradu, ocjenjuje list Vijesti, vodeći dnevnik u Crnoj Gori.
To je epilog jučerašnjih vanrednih izbora u Podgorici, čiji je najveći pobjednik opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS), dok su vladajuće stranke s državnog nivoa ostale bez većine u glavnom gradu. One u državnoj skupštini imaju gotovo dvotrećinsku većinu, a u podgoričkoj od sinoć nešto preko 45 odsto.
Prema preliminarnim rezultatima Centra za demokratsku tranziciju (CDT), DPS je osvojio 19 mandata u gradskom parlamentu (29,95 odsto ili 24.309 glasova), PES i Demokrate 14 (21,77 odsto ili 17.672 glasova), koalicija okupljena oko partija nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) 13 (20,16 odsto ili 16.361 glasova), "Za bolju Podgoricu" šest (10,52 odsto ili 8.538 glasova), Evropski savez tri (5,43 odsto ili 4.411), a Preokret i Stranka evropskog progresa (SEP) po dva (3,33 ili 2.705 glasova i 3,08 odsto ili 2.504).
Ispod cenzusa ostalo je šest lista - pokret "Naprijed" (2,75 odsto ili 2.233 glasa), Podgorička lista (0,63 odsto ili 515 glasova), Crnogorska evropska partija (0,71 odsto ili 573 glasa), Pokret podstanara (0,28 odsto ili 226 glasova), Crnogorska građanska akcija (0,21 odsto ili 174 glasa) i Bošnjačka stranka (1,17 odsto ili 953 glasa).
Imajući u vidu da Skupština Glavnog grada ima 59 odbornika, za konstituisanje vlasti potrebno je obezbijediti podršku najmanje 30 njih. Vladajuće partije s državnog nivoa i opozicioni DPS do tog broja mogu doći isključivo savezništvom s Milatovićevom listom, koju čine Građanski pokret (GP) URA, predsjedniku države blizak Pokret za Podgoricu (PzPG) i Pokret za promjene (PzP).
Ako bi savez PES-Demokrate i koalicija oko DF-a obezbijedili podršku te liste, imali bi 33 mjesta u parlamentu. S druge strane, DPS bi uz podršku Evropskog saveza, SEP-a nekadašnjeg premijera Duška Markovića i liste "Za bolju Podgoricu" došao do minimuma potrebnog za formiranje vlasti.
Koalicija PES-Demokrate imaće u novom sazivu podgoričkog parlamenta odbornika više (14) nego u odlazećem (13). Oni su juče osvojili 17.672 glasa, dok je PES u junu prošle godine, na prijevremenim parlamentarnim izborima, imao u Podgorici s manjim koalicionim partnerima 27.620 - gotovo deset hiljada više, što najbolje govori o razmjerama njihovog jučerašnjeg kraha. Partija premijera Milojka Spajića sama je na prethodnim izborima u glavnom gradu, održanim u oktobru 2022. godine, imala skoro četiri hiljade glasova više nego juče u koaliciji - 21.388. U tim izbornim ciklusima dio PES-a bio je Milatović, koji je napustio partiju krajem februara. To je ubrzo nakon njega učinilo i pet (od 13) odbornika te stranke, koji su oformili PzPG.
Demokrate su na prošlim podgoričkim izborima u savezu s Ujedinjenom Crnom Gorom i Demosom imale 10.628 glasova, a na parlamentarnim u koaliciji s GP URA - 11.021.
DPS je juče osvojio 24.309 glasova, prije godinu je na parlamentarnim u savezu sa Socijaldemokratama (SD), Liberalnom partijom (LP) i Demokratskom unijom Albanaca imao 19.274, a prije dvije godine u Podgorici u koaliciji s tim strankama, Socijaldemokratskom partijom (SDP), BS-om, Građanskom inicijativom "21. maj", Novom ljevicom i Demokratskom romskom partijom - 37.518.
SDP, SD i LP na jučerašnjim izborima nastupili su kao Evropski savez i osvojili 4.411 glasova, a BS samostalno dobivši 953 glasa - 970 manje nego prošle godine.
Kad se saberu jučerašnji glasovi partnera iz 2022. (DPS-a, Evropskog saveza, SEP-a i BS-a), vidi se da su oni osvojili preko pet hiljada glasova manje nego tada. Međutim, kad se saberu njihovi mandati, imaće isti broj kao i do sada - 24.
Kad je riječ o partijama bivšeg DF-a, Novoj srpskoj demokratiji (NSD) Andrije Mandića i Demokratskoj narodnoj partiji (DNP) Milana Kneževića, one su juče sa Socijalističkom narodnom partijom (SNP), Ujedinjenom, Pravom Crnom Gorom i Slobodnom Crnom Gorom dobile 16.361 glas. Ti politički akteri (ne računajući Ujedinjenu i Demos) su u odnosu na prošlogodišnje izbore, na kojima su nastupili u tri kolone, osvojili u zbiru oko dvije i po hiljade glasova više nego tada, dok su u poređenju s izborima 2022. u "minusu" oko 4.300 glasova. Međutim, te stranke sad imaju 13 mandata - dva više nego u odlazećem sazivu podgoričkog parlamenta.
Lista GP URA, PzPG i PzP-a osvojila je 8.538 glasova - 2.273 glasa više nego što je GP URA osvojio 2022. sa Savezom građana CIVIS i Albanskom alternativom, i gotovo dvije i po hiljade glasova manje nego GP URA prošle godine s Demokratama. Lista "Za bolju Podgoricu" imaće dva odbornika više nego GP URA s dosadašnjim partnerima. Međutim, ta lista će imati pet odbornika manje nego što su do sada imali GP URA, PzPG i PzP, koji su u podgoričkom parlamentu nastupali kao "Blok 11".
Pokret Preokret ušao je iz drugog pokušaja u podgorički parlament, osvojivši 2.705 glasova. Prošle godine su imali 2.973, a godinu ranije 1.807.
Nosilac liste "Za bolju Podgoricu" Luka Rakčević (GP), saopštio je sinoć da im rezultat koji su ostvarili omogućava da "odrede politički pravac nove uprave glavnog grada".
"Jako je važno ukazati na činjenicu da su partije koje na državnom nivou imaju dvije trećine parlamentarne većine, u Podgorici potpuno delegitimisane, da su izgubile svako povjerenje građana i da nemaju većinu", rekao je.
Rakčević je naveo da zasad ne bi da otkrivao strategiju njihove liste u pregovorima, ali da može sa sigurnošću reći da će ih voditi isključivo brinući o interesima Podgorice i njenih građana.
Nosilac liste PES-a Saša Mujović, rekao je da se zahvaljuje građanima koji su, kako je rekao, prepoznali njihovu želju da Podgorica bude "bastion slobode" i da ne dozvole povratak DPS-a na vlast. On je rekao kako se nadaju da će lista PES-a i Demorkata dati gradonačelnika Podgorice. On je istakao da, ako se budu poštovali "demokratski principi i tekovine 30. avgusta 2020 godine", neće biti dileme koja će lista dati kandidata za gradonačelnika".
Lider Demokrata Aleksa Bečić, izjavio je da vjeruje da će se u Podgorici i Kotoru "poštovati demokratski principi" i da će novi gradonačelnici u ta dva grada biti Mujović i Vladimir Jokić, a DPS ostati u opoziciji.
Lider PES-a Spajić kazao je da su izbori izazvani zbog "rezultata programa 'Evropa sad 2', te da će "onolika kampanja laži pasti u vodu za manje od mjesec...". On je, odgovarajući na pitanje novinara da li će pregovarati s Milatovićem i GP URA o formiranju vlasti, rekao da će o tome odlučiti partijski organi PES-a i Demokrata posebno, te nakon toga usaglasiti zajednički stav.
Nosilac liste DPS-a Nermin Abdić, rekao je da su oni ubjedljivo najjača partija u glavnom gradu i da će biti stožer naredne lokalne uprave. Šef te stranke Danijel Živković čestitao je "novu vlast", rekavši:
"Poštovani građani, srećni vam vanredni parlamentarni izbori... Vlada je noćas pala, pozivamo Milojka Spajića da ujutro podnese ostavku. Vrijeme je za vraćanje DPS-a u vlast", poručio je.
Nositeljka liste "Za budućnost Podgorice" Jelena Borovinić Bojović, kazala je da je koalicija koja je trijumfovala na državnim izborima 2020. ostvarila juče veliku pobjedu i "odbranila slobodu u Podgorici". Najavila je da će pozvati na razgovor Mujovića i Rakčevića, dodajući da joj je cilj - jaka i stabilna Podgorica.
Lider DNP-a Knežević, poručio je da je rezultat DPS-a direktna posljedica svađa pojedinih političkih subjekata koji su nastali iz većine od 30. avgusta 2020.
