Pobjeda Lule predstavljala bi posljednji u nizu trijumfa za oživjelu latinoameričku ljevicu, tokom koje je bivši gerilac Gustavo Petro preuzeo vlast u Kolumbiji u junu, a bivši studentski vođa Gabriel Borić izabran je za predsjednika Čilea prošlog decembra.
Bivši brazilski ljevičarski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva na rubu je zapanjujućeg političkog povratka, a ankete pokazuju da bi mogao pobijediti svog ekstremno desničarskog rivala Jaira Bolsonara na današnjim izborima.
Predizborne ankete sugeriraju da je Lula na dohvat ruke da osigura ukupnu većinu glasova što bi mu garantiralo pobjedu u prvom krugu protiv brazilskog radikalnog predsjednika, čiji su katastrofalni odgovor na pandemiju Covida, napad na Amazon i lažne prijetnje demokratiji bile kontraproduktivne.
"Pobijedit ću na ovim izborima da bih dao ljudima pravo da ponovo budu sretni. Ljudi trebaju, zaslužuju i imaju pravo... da još jednom budu sretni", rekao je Lula (76) novinarima tokom posjete Sao Paulu – jednom od tri ključna izborna bojna polja, uz države Rio de Žaneiro i Minas Gerais.
Jose Roberto de Toledo, politički kolumnista novinske web stranice UOL, rekao je da će Lula nesumnjivo biti na vrhu kada 156 miliona građana glasa na izborima koji se smatraju najvažnijim u Brazilu u posljednjih nekoliko decenija.
Ankete daju ljevičarskom veteranu prednost od 14 bodova u odnosu na Bolsonara, tvrdokornog nacionaliste koji zadržava podršku oko trećine glasača, uključujući mnoge evangelističke kršćane i članove brazilske uglavnom bijele društvene elite.
No, Toledo se plašio da bi Lula mogao pasti ispod 50% potrebnih da izbjegne nesigurni drugi krug protiv Bolsonara 30. oktobra, otvarajući vrata za mjesec dana neizvjesnosti i političkog nasilja.
"Mislim da je vjerovatnije da će biti drugog kruga", rekao je Toledo, upozoravajući na "strašne" posljedice ako do toga dođe, s obzirom na val napada i ubistava koji su poremetile izbore.
"Ako bude drugog kruga bit će mnogo gore nego što je bilo do sada. To bi značilo četiri sedmice krvi", upozorio je Toledo i dodao: "Nadam se da griješim", piše Guardian.
Ako Lula ipak pobijedi, to bi predstavljalo nekada nezamislivo političko uskrsnuće za bivšeg fabričkog radnika i sindikalnog vođu koji je postao prvi brazilski predsjednik radničke klase 2002. godine.
Lula je podnio ostavku nakon dva mandata 2010. godine sa skorom od 90 posto odobravanja. Ali u sljedećoj deceniji Radnička partija (PT) kojoj je pomogao upletena je u splet korupcijskih skandala i optužena da je Brazil gurnula u brutalnu recesiju.
Lulin očigledno nepopravljiv pad zacementiran je 2018. godine kada je bio zatvoren zbog optužbi za korupciju i zabranjeno mu je da se kandidira na izborima te godine, na kojima je Bolsonaro pobijedio. Lulin 580-dnevni zatvor izgledao je kao melanholični kraj bajkovitog života u kojem se uzdigao iz ruralnog siromaštva i postao jedan od najpopularnijih svjetskih lidera.
Ali Lula je oslobođen krajem 2019. i njegove osude su poništene uz obrazloženje da mu je nepravedno sudio Sergio Moro, desničarski sudija koji je kasnije preuzeo posao u Bolsonarovom kabinetu.
Lula, koji je prvi put tražio mjesto predsjednika 1989., najavio je svoju šestu predsjedničku kandidaturu u maju, obećavajući da će pobijediti Bolsonara izvođenjem "najveće mirne revolucije koju je svijet ikada vidio".
Pobjeda Lule predstavljala bi posljednji u nizu trijumfa za oživjelu latinoameričku ljevicu, tokom koje je bivši gerilac Gustavo Petro preuzeo vlast u Kolumbiji u junu, a bivši studentski vođa Gabriel Borić izabran je za predsjednika Čilea prošlog decembra. Od 2018. ljevičari su preuzeli vlast u cijelom regionu, od Argentine do Perua i Meksika.
