Evropa se sprema za sedam izbora ove nedjelje, sa ključnim glasovima u Finskoj, Bugarskoj i Crnoj Gori, izborima u Andori, četiri francuske izborne jedinice i regionalnim izborima u Italiji i Švajcarskoj.
Finska
Parlamentarni izbori u Finskoj biće održani u nedjelju, a ishod će odrediti političku budućnost premijerke i predstavnice Evropskog savjeta, Sanne Marin.
Trenutne ankete pokazuju da će njena koalicija, koju čine njena Socijaldemokratska stranka (SDP), Partija centra, Zelena liga, Savez ljevice i liberalna Švedska narodna partija Finske, vjerovatno zadržati svoju većinu. Međutim, postoji mogućnost da se kao najjača stranka pojavi Partija nacionalne koalicije, koja bi zamijenila socijaldemokrate.
Partija nacionalne koalicije već dugo podržava članstvo Finske u NATO-u, što može objasniti povećanu podršku te stranke u odnosu na prethodne izbore. S druge strane, očekuje se da će desničarska partija Stranka Finaca, koja je u koaliciji sa Nacionalnim savezom Marin Le Pen i Sjevernom ligom Matea Salvinija u Evropskom parlamentu, malo poboljšati svoj položaj u odnosu na izbore 2019., što bi moglo dovesti do toga da Stranka Finaca ima najjači učinak u nacionalnom parlamentu do sada, prenosi etto.ba.
Bugarska
U Bugarskoj se u nedjelju održavaju peti vanredni izbori za manje od dvije godine. Ankete pokazuju da se savez "Nastavljamo promjene - Demokratska Bugarska" suprotstavlja savezu desnog centra Građani za evropski razvoj Bugarske - Savez demokratskih snaga (GERB-SDS) na čelu sa bivšim premijerom Bojkom Borisovim. Obje proevropske koalicije pokazuju da imaju oko 26% podrške. Centristički Pokret za prava i slobodu (DPS) i krajnje desničarska pro-putinova stranka Preporod su na trećem mjestu sa oko 13 odsto, dok savez BSPzB, povezan sa S&D grupom u Evropskom parlamentu, ima samo 8 odsto, što bi bio njihov najgori izborni rezultat do sada.
Put do stabilne vlade ostaje neizvjestan, posebno zato što je nejasno da li će Levitsata, ITN i Bugarski uspon preći prag od 4%. Malo je vjerovatno da će ovi izbori dovesti do željene promjene u Bugarskoj, koja se bori da formira trajnu vladajuću koaliciju, što je dovelo do više vanrednih izbora od aprila 2021.
Crna Gora
Birači izlaze na birališta u nedjelju u drugom krugu ovogodišnjih predsjedničkih izbora, na kojima bi stranka lijevog centra DPS mogla prvi put izgubiti funkciju predsjednika. Partijski kandidat "Evropa sad" Jakov Milatović ima realne šanse da pobijedi Mila Đukanovića, koji od 1990. godine većinu vremena vlada zemljom, kao predsjednik ili premijer.
Nijedna anketa nije objavljena za drugi krug, međutim, kandidat koji je treći u prvom krugu, Andrija Mandić iz desničarske Nove srpske demokratije, podržao je Milatovića, koji odbacuje etničke narative.
Predsjednik Đukanović je raspustio parlament tri dana prije prvog kruga izbora nakon što stranke nisu uspjele da formiraju novu vladu. Vanredno glasanje je zakazano za 11. jun 2023.
Andora
