Za tačno 50 dana počinje izborni ciklus koji bi mogao dati jasne konture narednih predsjedničkih izbora u Francuskoj. Lokalni izbori, koji se održavaju u dva kruga 15. i 22. marta, obuhvatit će više od 35.000 općina, gdje će se birati gradska vijeća i gradonačelnici. Iako je riječ o lokalnom nivou vlasti, politički ulozi daleko nadilaze komunalna pitanja i direktno se reflektiraju na predsjedničke izbore 2027. godine, koji bi mogli promijeniti političku arhitekturu Francuske, ali i Evropske unije.
Rezultati će pokazati može li krajnje desna stranka Nacionalno okupljanje potvrditi status dominantne političke snage, ima li ujedinjena ljevica kapacitet da joj se suprotstavi, te da li se centar nalazi u fazi nepovratnog slabljenja. POLITICO je obišao četiri grada – Marsej, Nim, Bordo i Sen-Uen-sur-Sen – u kojima se lokalne utrke posmatraju kao presjek šireg političkog raspoloženja u zemlji.
Marsej: Sigurnost, migracije i četverostruka utrka
Marsej, drugi najveći grad u Francuskoj, sve više se opisuje kao umanjena slika nacionalne političke scene. Grad okuplja siromašne multikulturalne četvrti, srednjoklasna naselja i studentske zone, ali ga već godinama prati problem kriminala, koji je dodatno eskalirao porastom nasilja povezanog s trgovinom drogom.
Sigurnost je izbila na vrh liste prioriteta birača, a krajnja desnica porast nasilja direktno povezuje s migracijama. Prema posljednjim anketama, kandidat Nacionalnog okupljanja Franck Allisio izjednačen je s aktuelnim gradonačelnikom Benoîtom Payanom, kojeg podržava većina lijevih i centrističkih stranaka.
Iza njih slijede Martine Vassal, kandidatkinja centra i desnog spektra uz podršku stranke Renesansa predsjednika Emmanuela Macrona, te Sébastien Delogu iz radikalno lijeve stranke Nepokorena Francuska, blizak Jean-Lucu Mélenchonu. Sva četiri kandidata imaju realne šanse za drugi krug, što bi moglo dovesti do rijetkog i nepredvidivog četverostranog raspleta.
Marine Le Pen je u januaru lično došla u Marsej kako bi podržala Allisija.
„Marsej je simbol podjela u Francuskoj“, izjavila je Le Pen, optužujući Payana da „negira vezu između migracija i nesigurnosti“.
Vassal je najavila jačanje sigurnosti kroz zapošljavanje dodatnih lokalnih policajaca i širenje video-nadzora.
„Stalno smo u medijima zbog droge i kriminala, a to zasjenjuje sve druge kvalitete koje grad ima“, rekla je Vassal.
Payan, koji je vlast preuzeo 2020. godine nakon decenija konzervativne uprave, pokušava balansirati između čvrstog pristupa policiji i socijalnih mjera. Najavio je udvostručavanje broja lokalnih policajaca, ali i besplatne obroke za 15.000 učenika kako bi se smanjilo osipanje iz školskog sistema.
Delogu, za razliku od ostalih, odbacuje dodatna ulaganja u policiju, zagovarajući borbu protiv siromaštva, stambenu politiku i jačanje javnog zdravstva.
Posljednje ankete u Marseju: Payan 30 posto – Allisio 30 posto – Vassal 23 posto – Delogu 14 posto.
Nim: Test za krajnju desnicu na jugu
U Nimu, gradu od oko 150.000 stanovnika, izborna kampanja odvija se u sjeni nasilja povezanog s trgovinom drogom, problema koji je ranije bio vezan uglavnom za Marsej. Posebnu pažnju javnosti izazvao je slučaj iz 2024. godine, kada je u četvrti Piseven desetogodišnje dijete poginulo od zalutalog metka.
„Prije deset ili petnaest godina dominirale su sitne krađe. Danas se dio mladih okrenuo trgovini drogom jer donosi više novca uz isti rizik“, rekao je Salim El Jihad, lokalni aktivista.
Utrka se vodi između komunističkog kandidata Vincenta Bougeta, kandidata Nacionalnog okupljanja Juliena Sancheza i konzervativca Francka Prousta, bivšeg zamjenika gradonačelnika. Bouget, kojeg podržava šira ljevica, tvrdi da sigurnost ne može biti odvojena od socijalne politike.
